S prvim znakovima jeseni, kreću i eventi te društvena događanja. No kako napraviti kvalitetan event, a da on ispred sebe nosi prefiks održivosti? Agencija Eventful tome je posvetila poslovanje i za sada im ide jako dobro. Vjeruju kako održivi eventi nisu samo trend već i nužnost kako bismo sačuvali planet na kojem živimo. Tako možemo osigurati bolji život za generacije koje dolaze. Upravo iz tog razloga poštujući ISO standarde održivosti i educirajući se o naprecima u industriji, bave se organizacijom održivih evenata. Uz evente bave se i konzultacijama i edukacijama vezanima uz održive evente.
Ideja s fakulteta
Maja Bosanac, CEO agencije, ideju za pokretanje agencije za održive evente, dobila je u Engleskoj.
“Nakon završenog magisterija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, zaputila sam se u Englesku po drugi magisterij iz organizacije evenata. Tada su u fokusu bili održivi eventi i naravno, to je bila ljubav na prvi pogled.”
Kad se vratila u Hrvatsku počela je raditi u raznim agencijama za organizaciju evenata. Kako nažalost nije bilo sluha za ovakav način organizacije evenata, odlučila se osamostaliti i krenuti svojim putem. Tako je nastao Eventful.
“Eventful je prva Hrvatska agencija čiji je fokus upravo organizacija održivih evenata, ali i edukacija i konzultacije povezane s njima.”
Siguran put u poduzetništvo
Maja je odgajana u poduzetničkoj obitelji, tako da je za nju to bio prirodan put. Na početku je znala da će biti izrazito zahtjevno kreirati jednu novu nišu u Hrvatskoj, ali to ju nije spriječilo da se odvaži krenuti u tom smjeru.
“Radeći u drugim agencijama vidjela sam da to nisu okruženja, politike i kulture u kojima sam se nalazila. Tada se pojavila prilika da otvorim nešto svoje, kreiram poslovanje na način koji smatram primjerenim, etičkim i transparentnim i posvetim se tematici koju smatram izrazito bitnom.”
U Hrvatskoj su održivi eventi relativno nov pojam i dosta je teško klijentima objasniti kako se ne radi o nekom marketinškom triku.
“Nakon svake organizacije klijentu dostavimo detaljan izvještaj koji mu objašnjava razliku između eventa koji bi organizirao na „regularan“ način, i održivog eventa koji smo mi organizirali. Mislim kako je to detalj koji puno znači jer svima nama treba opipljiv dokaz onoga što radimo.”
Uz organizaciju, puno ulažu i u edukaciju, kako njih samih tako i klijenata, ali i drugih eventa managera, destinacija, lokacija na kojima se organiziraju eventi, smještaja, turističkih zajednica i sl. Sve to s ciljem kako bi proširili svjesnost o održivim eventima.
“Tek kad proširimo svjesnost i kad se dovedemo u situaciju da klijenti sami traže organizaciju održivih evenata te odbijaju drugi način organizacije – možemo reći da smo uspjeli.”
Kako napraviti jedan održivi event?
Osnovna ideja od koje se kreće, kaže Maja, je ta da je važno minimizirati sve negativne učinke održavanja pojedinog eventa na zajednicu, okoliš i budžete, te maksimizirati one pozitivne. Nažalost, danas ljudi misle kako je održiv event onaj na kojem nema jednokratne plastike, na kojem se ne tiska ili onaj na kojem se ne baca hrana. To je jako daleko od istine, kaže Maja.
“Održivi eventi imaju 9 kategorija – transport, smještaj, lokacija, catering, izložbeni prostor, materijal na eventu i njegov sustav reciklaže, komunikacija, društveni aspekt eventa i tehnologija na eventu. U nekom idealnom svijetu, sve te kategorije bi trebale biti zadovoljene kroz kriterije koji su definirani na razini Europe, neki čak i svijeta. Danas, u Hrvatskoj imamo preko 130 kriterija kroz 9 kategorija. Neki od njih su obavezni, a neki opcionalni i za njih se dobivaju dodatni bodovi. Na temelju tih dodatnih bodova, uz uvjet da su se zadovoljili svi obavezni, ocjenjuje je li neki event održiv.”
Iako ove brojke mogu nekoga preplašiti, itekako govore o ozbiljnosti ovakvog jednog pothvata.
Dokaz da eventi mogu biti održivi
Maja Bosanac najviše voli one klijente koji dođu s idejom „regularnog eventa“ i na kraju odlaze s konceptom i realizacijom održivog.
“Onaj osjećaj kad znaš da si nekome uspio argumentirano objasniti zašto su održivi eventi kvalitetniji i vidiš da je ta osoba sama to shvatila, bez da je razmišljala tako da će taj event bolje „prodati“ sudionicima ili sponzorima. To se s ničim ne može mjeriti.”
Maji su iznad svega definitivno izazovni oni projekti za koje netko kaže da se ne mogu odraditi na održiv način.
“Takve projekte uzimam bez obzira na koliko projekata trenutno radimo, jer se javlja onaj poduzetnički inat u meni koji me tjera da pokažem ljudima da održivi eventi nisu tamo neka stvar koju će si netko proguglati online i saznati sve o temi. To je ozbiljna tematika i ako joj dobro i pametno pristupiš, naučiš kvalitetno i od temelja, nema te prepreke koju ne možeš preskočiti.”
Organizacija vremena je ključna
Maja se slaže da poduzetništvo nije lak zalogaj i da je često dosta zahtjevno.
“Generalna varka, kad sam pokretala Eventful, za koju tada nisam znala, bila je misao da kad si poduzetnik, možeš sam odrediti kad ćeš raditi. To nije istina. Radiš više nego ikad (ha-ha), ali barem radiš za sebe. Tako se ponekad tješim kad mi je teško.”
Kod Maje svaki dan počinje drugačije. Nekad pozivima u 8 ujutro, a nekada meditacijom i kretanjem u posao u 10. Ono što je zajedničko svakom danu je njezina dobra organizacija koju smatra ključnom. Izazove vidi u svakodnevnom usklađivanju privatnog i poslovnog. U tome ima podršku zaručnika.
“Ponekad se samo želiš odmaknuti od svega na 2 dana, pa ti se u zadnji čas dogodi projekt koji ne možeš odbiti. Činjenica da kad on ima godišnji, a ja s laptopom sjedim u kafiću mu je svakako manje super, ali čovjek se na sve navikne.”
Majina poštapalica je da zapravo nikada ne ide na pravi godišnji jer i na njemu uvijek radi, pa ne vidi smisao u tome da to vrijeme zove godišnji odmor.
