Josip Popčević je veoma smirena osoba. Kada ga upoznate, prvo što vam zapadne za oko je da su svaka riječ i pokret odmjereni. Kada ga nešto pitate dobijete koju sekundu tišine te nakon toga veoma precizan i stručan odgovor. Zamislite si smirenu osobu koja radi s pčelama. E, to je Josip.
Nevjerojatni strojar pčelar
Od osnovne škole interesiraju ga tehničke znanosti. Kao srednjoškolac započeo je s hobijem promatranja i uzgoja solitarnih pčela. To su one koje žive same, ne u velikim rojevima. Tipični srednjoškolac s netipičnim hobijem. Tako je već sa 16 godina u dvorištu obiteljske kuće u pitomom moslavačkom kraju radio vlastite nastambe za pčele. Provoditi pokuse i učiti na vlastitim greškama. Za očekivati bi bilo da mladi Josip upiše agronomiju i pčelarstvo, ali na kraju se ipak odlučio na strojarstvo. Tvrdi on da ne želi potajno biti agronom iako ga vuče priroda i pčele. „Da ponovno biram studij opet bih odabrao strojarstvo”, kaže.
Ja jesam agronom i moram priznati da su osobe poput Josipa glavni izvor inovacija u poljoprivredi. Mi agronomi školovani smo da prepoznajemo problem i tražimo učinkovita rješenja, ali nam često nedostaje tehničkih znanja da inoviramo. Zato su nam važne osobe iz drugih disciplina. Strojari su naročito rado viđeni u nasadima.
A nevjerojatni Josip jest inovator. Iz blata jednog voćnjaka u blato sljedećeg marljivo skuplja iskustva voćara i prilagođava svoje nastambe i distribuciju realnim potrebama. I od toga razvija uspješan biznis.
“Ključ poslovnog uspjeha leži u kvalitetnoj ideji i njenoj realizaciji. Ključ realizacije je upornost.”
Poduzetništvo daje više slobode
Skromnu osobu poput Josipa teško je dobiti da se hvali. Iako je svoj poduzetnički put započeo sa 16 godina i iza njega je već 10 godina aktivnog poduzetničkog iskustva, smatra se početnikom. Pozitivnih iskustva se slabo sjeća. Ona neugodna, e tu se dobro uči, ta se, kaže, dobro urežu u pamćenje.
“Poduzetništvo samo po sebi puno je iznenađenja. Plan je jedno, a realna situacija je nešto drugo”
Unatoč izazovima poduzetništva i konstantom borbom s ostankom financija “iznad crte”, Josipa poduzetništvo oslobađa. Odgovornost je naravno sve veća kako raste i njegov poduzetnički put, ali svjestan je da uvijek ima prostora za napredak te da se granice stalno mijenjaju.
“U pojedinim trenucima, najčešće nakon nekih neuspjeha, pomišljao sam na odustajanje. Ali samo pomišljao. Nikada mi ono nije bila realna opcija za izlazak iz problema. U takvim trenucima treba ostati smiren i razmisliti o načinima rješavanja problema. Rješenja uvijek ima. Imam cilj kojeg želim postići i to mi je motivacija za ići dalje.”
Biti među pionirima uzgoja solitarnih pčela u Hrvatskoj te do sada uložene godine truda i rada definitivno potvrđuje iskrenost ovih stavova.
Dvije od osam stotina
Što to uopće radi Josip s tim solitarnim pčelama? Najtočniji odgovor je da im služi kao kućegraditelj i autoprijevoznik. Josip se brine da pčele ugodno žive i fino papaju, a one usput odrađuju jedan od vitalnih procesa bez kojeg nitko drugi ne bi imao što papati – oprašuju biljke. A pazite ovo – jedna ženka solitarne pčele u smislu oprašivanja vrijedi kao 120 pčela radilica medonosne pčele!
Nakon što ga kontaktirate, Josip će doći do vašeg voćnjaka te utvrditi je li dovoljno dobar za pčele. Da, ako vam je nasad u lošem stanju – nema pčela. Logično, jer ako nema hrane neće biti ni pomlatka pčele što je loše za ekosustav, ali i poslovanje. Ako je sve u redu, a većinom jest, u voćnjak će vam stići simpatične kutije u kojima su ličinke pčela. Nakon toga, dva mjeseca promatrate pčele kako naokolo zuje sve dok ne prestanu zujati. I onda opet dođe Josip i pokupi svoju nastambu s novim leglom koje su pčele pripremile. Prije nego ga optužite da njegove pčele pune zuje, a malo meda daju (stvarno ga nema, ovo su drukčije pčele) pričekate još malo i tada jasno vidite da su plodovi na vašim voćkama kvalitetniji i brojniji. U tom trenutku se javljate Josipu i rezervirate si pčele i za sljedeću godinu.
“Solitarne pčele koje komercijalno uzgajam predstavljaju samo dvije od oko 800 vrsta pčela koje obitavaju u Hrvatskoj. Za ekosustav su bitne sve te vrste, svaka ima ulogu u oprašivanju određenih vrsta biljaka, ali i kao karika u hranidbenom lancu.”, objašnjava Josip. “Moje pčele važne su za oprašivanje voća koje cvate u proljeće te tako povećavaju rodnost i kvalitetu plodova toga voća. Unošenjem solitarnih pčela voćari nadomještaju manjak kukaca oprašivača u svojim nasadima koji je evidentan posljednjih nekoliko desetaka godina.”
Cornuta
Brand Cornuta pod kojim danas posluje pokrenuo je 2018. godine. Naziv dolazi od latinskog naziva za jednu vrstu solitarne pčele koja mu je najvažnija za oprašivanje ranog voća. Osim proizvodnje nastambi i distribucije pčela, Josip se također bavi i uređenjem parkova bioraznolikosti za divlje pčele – tzv. „bee paradise“. Posao napreduje svake godine, svake godine se javljaju novi voćari koji žele solitarne pčele u svojim voćnjacima. Josip je 2019. godine zaposlio prvog djelatnika, a uskoro planira zapošljavanje još jednog. Međutim, potražnja za solitarnim pčelama u RH je još uvijek znatno manja nego u inozemstvu tako da uz standardne poslove Josip sve više radi na prepoznatljivosti na stranim tržištima. O konkurenciji govori samo pozitivno i shvaća koliko je ona važna za zdravi razvoj poslovanja.
„Konkurencija postoji, ali svi zajedno surađujemo te razmjenjujemo iskustva na obostranu korist.“
Kao što vidite Josip je marljiv kao pčelica. Niste valjda mislili da će te proći bez ove analogije.
